LiGad
17-10-2009, 21:46
Na osnovu dugogodišnjeg istraživanja australski antropolog Peter Mekalister (Peter McAllister) došao je do zaključka da su daleki preci savremenog čovjeka bili mnogo snažniji, ilustrirajući to, između ostalog, i tvrdnjom da bi žene neandertalca u obaranju ruke pobijedile mišićavog Arnolda Švarcenegera (Schwarzenegger) iz najboljih dana.
Skokovi Tutsija
Naveo je, također, da bi stari Aboridžini, u modernoj sportskoj opremi, lako pobijedili svjetskog rekordera u atletici Useina Bolta (Usain) i da pripadnici plemena Tutsi u Ruandi, u svojim vjersko-igračkim ritualima inicijacije, obaraju svjetski rekord u skoku uvis koji iznosi 245 centimetara.
- Današnji čovjek je fizički slabiji od svih svojih predaka, oni bi ga ubjedljivo pobjeđivali u mnogim atletskim disciplinama, prije svega u trčanju i skokovima - istakao je Australac.
Odgovor zašto je to tako, ovaj naučnik sažima u jednu činjenicu: zato što se savremeni čovjek sve manje bavi fizičkim aktivnostima, koje su njegove pretke činile jačim, izdržljivijim, okretnijim i zdravijim.
Primjer Rimljana
Bolt bi sa svojim rekordom na stotinu metara mogao "dogurati" do 42 kilometra na sat, naravno na tvrdoj podlozi i u specijalnim sprintericama. Mekalister smatra da bi Aboridžini, opremljeni kao Bolt, jurili najmanje 45 kilometara za sat.
On je dao i niz drugih primjera, pa je podsjetio da su rimski legionari s opremom teškom četrdesetak kilograma mogli marširati i do 60 kilometara i "izračunao" da bi više hiljada veslača iz stare Grčke danas "hladno" konkurisalo za zlatne medalje na svjetskim prvenstvima.
Skokovi Tutsija
Naveo je, također, da bi stari Aboridžini, u modernoj sportskoj opremi, lako pobijedili svjetskog rekordera u atletici Useina Bolta (Usain) i da pripadnici plemena Tutsi u Ruandi, u svojim vjersko-igračkim ritualima inicijacije, obaraju svjetski rekord u skoku uvis koji iznosi 245 centimetara.
- Današnji čovjek je fizički slabiji od svih svojih predaka, oni bi ga ubjedljivo pobjeđivali u mnogim atletskim disciplinama, prije svega u trčanju i skokovima - istakao je Australac.
Odgovor zašto je to tako, ovaj naučnik sažima u jednu činjenicu: zato što se savremeni čovjek sve manje bavi fizičkim aktivnostima, koje su njegove pretke činile jačim, izdržljivijim, okretnijim i zdravijim.
Primjer Rimljana
Bolt bi sa svojim rekordom na stotinu metara mogao "dogurati" do 42 kilometra na sat, naravno na tvrdoj podlozi i u specijalnim sprintericama. Mekalister smatra da bi Aboridžini, opremljeni kao Bolt, jurili najmanje 45 kilometara za sat.
On je dao i niz drugih primjera, pa je podsjetio da su rimski legionari s opremom teškom četrdesetak kilograma mogli marširati i do 60 kilometara i "izračunao" da bi više hiljada veslača iz stare Grčke danas "hladno" konkurisalo za zlatne medalje na svjetskim prvenstvima.